Uvodna riječ upravitelja samostana i crkve
Poštovani prijatelji i posjetitelji crkve i samostana sv. Lovre u Šibeniku! Jedna mudra izreka (Meša Selimović) kaže: „Ono što nije zapisano, i ne postoji; bilo pa umrlo“, danas možemo zamijeniti: „Što nije na internetu ili na društvenim mrežama i ne postoji.“ Naravno da su se stvari događale iako nisu bile zapisane i da sve što postoji tu je iako to ljudi ne poznaju i nije na društvenim mrežama. To se odnosi i na samostan i crkvu sv. Lovre. Odavna su oni već na Gorici i mnogo je o njima bilo govora i mnogo je napisano. Međutim, i pored njihove starosti ( 17. stoljeće) i vidljivosti, mnogi, pa i naši sugrađani Šibenčani ne poznaju ovaj drevni samostan i crkvu. U to sam se sam uvjerio kada sam sredinom srpnja ove godine (2022.) postao upravitelj ovog samostana i crkve.
Naime, neki naši sugrađani koji su me htjeli posjetiti pitali su u kojoj se ulici nalazi samostan i crkva sv. Lovre jer iako su čuli puno toga o crkvi i samostanu nikada nisu bili u njima. S druge strane, opet sam se sam u to uvjerio kako svaki dan, posebice u špici turističke sezone „rijeke turista“ neki s vodičima a mnogi i bez vodiča kao samci ili u manjim ili većim grupama prolaze između samostana i crkve noseći sa sobom mobitele s kojih naglas izgovaraju na različitim jezicima ime samostana i crkve. Zastaju pred špiljom Gospe Lurdske fotografiraju, neki i mole, ulaze u crkvu i isto to čine. Nisam je ovaj problem prvi uočio. Vidjeli su to ljudi prije mene. Jedan od njih je i pokojni gimnazijski profesor povijesti fra Josip (Ante) Soldo koji je napisao povijest i samostana i crkve sv. Lovre već davne 1967. godine i to objavio u zborniku „Kačić“ kojeg izdaje Franjevačka provincije Presvetog Otkupitelja Split kojoj samostan i crkva pripadaju. Želja nam je da ova današnja generacija upozna povijest ovog važnog samostana i crkve kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini. Vjerujemo da nam je povijest kako nastanka i gradnje tako i značenje crkve i samostana najbolje obradio i dokumentirao služeći se svim dostupnim izvorima upravo spomenuti autor fra Josip Soldo. Na samostanskoj internetskoj stranici objavljivat ćemo u nastavcima fra Josipov tekst ne mijenjajući ni jednu riječ ili zarez. Iz praktičnih razloga nećemo donositi fusnote i izvore s kojim se autor služio.
Osim povijesti samostana i crkve i njihova značenja kako za vjerski tako i za obrazovni i kulturni život kroz dugu povijest želim isto tako javnost upoznati sa svime što se događa danas u crkvi na molitvenom i liturgijskom planu kao i druge sadržaje koji bi mogli interesirati širu javnost.
Ovu moju inicijativu podržala je i kreira našu internetsku stranicu grupa prijatelja samostana i crkve: Eva Čubrić, Nine Kardum, Frane Medini i fra Jerko Kolovrat.
fra Josip Klarić, upravitelj samostana i crkve sv. Lovre
